Retestiranje i regresiono testiranje su faze u procesu testiranja softvera koje služe za utvrđivanje uspešnosti test scenarija i da li su se pojavile nove greške. Ova dva procesa možete zamisliti kao proces uklanjanja preostalih nesavršenosti u kodu. To je kljucna dvostruka provera kako bi se osiguralo da softver ispunjava svoje sopstvene zahteve.

Quality House snažno podržava temeljno retestiranje i regresiono testiranje, koje su osnovni delovi svakog projekta koji preuzimamo.


Zašto je retestiranje važno?

Ukratko, retestiranje ima ključnu funkciju. Stručnjaci iz Quality House ponovo izvršavaju iste test scenarije koji su tokom faze testiranja pronašli greške, nakon što su te greške navodno popravljene. Ako se u scenariju ne pojavi ništa novo, greška je uspešno otklonjena i vaš softverski proizvod postaje još bliži spremnosti za krajnjeg korisnika.

Budući da se retestiranje fokusira na sitne detalje u pojedinačnim komponentama i funkcionalnostima, ono dolazi pre regresionog testiranja, koje ima mnogo šire funkcije i igra veću ulogu kasnije.

Regresiono testiranje locira greške koje su nedavno nastale

Nemoguće je potpuno predvideti kako će se kod ponašati nakon izmena. Svaka promena, bilo da je rezultat popravke greške, može izazvati nepredviđene posledice koje mogu uticati na istu funkcionalnost na drugačiji način, uticati na druge funkcionalnosti ili čak uticati na integraciju sistema. Ovo pravilo važi za svaku vrstu izmene u sistemu, bilo da se radi o dodavanju nove funkcionalnosti, izmeni postojeće funkcionalnosti ili zameni jednog modula drugim. Regresiono testiranje se sprovodi nakon što su završene sve aktivnosti retestiranja.
Omogućava detaljno testiranje celog sistema kako bi se identifikovale potencijalne promene u performansama ili greške koje su možda uvedene tokom prethodnih izmena. Stručnjaci iz Quality House pažljivo prate kako postojeće funkcije reaguju i upoređuju njihovo ponašanje sa podacima i izveštajima koje smo prikupili zajedno sa zahtevima projekta. To postižemo izvršavanjem potpunih ili delimičnih selekcija već izvršenih test slučajeva, kao način da složimo slagalicu i vidimo kako svaka funkcionalnost i karakteristika čini celinu. Mi integrišemo stari kod sa novim kodom, ali regresiono testiranje ima dodatne svrhe osim ispravljanja grešaka i problema sa performansama. Postaje obavezan korak kada klijent vrši izmene u zahtevima koje zahtevaju promene u kodu i kada se uvodi nova funkcionalnost koja mora biti integrisana u sistem.